Obaveze koje proizilaze iz međunarodnih konvencija
BiH je potpisala nekoliko međunarodnih konvencija i obavazala se da će ispuniti sve svoje obaveze na najdjelotvorniji i najefikasniji način. To su: Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju, Konvencija o zabrani upotrebe, proizvodnje i skladištenja kasetne municije, Konvencija o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja i Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom. BiH se obavezala da će provesti Akcioni plan iz Maputa za provedbu obaveza iz Otavske konvencije i Akcioni plan iz Dubrovnika za provedbu obaveza iz Konvencije o kasetnoj municiji. Relevantne mjere iz ovih akcionih planova se spominju u cijeloj Strategiji.
Nakon što je BiH ratificirala Konvenciju o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju 1998. godine, Konvencija je stupila na snagu u martu 1999. godine, čime je 1. mart 2009. godine odredila kao rok za evidentiranje i uništavanje svih protivpješadijskih mina na miniranim površinama u svojoj nadležnosti. U svom prvom izvještaju u skladu sa članom 7. Konvencije (Mjere transparentnosti) koji je dostavila u februaru 2000. godine, BiH je izvijestila da je do novembra 1999. godine završila uništavanje svih zaliha protivpješadijskih mina u svom vlasništvu ili posjedu ili u svojoj nadležnosti ili pod svojom kontrolom.
BiH je u martu 2008. godine dostavila prvi zahtjev za produženje ovog roka; zahtjev BiH je odobren na Devetom sastanku država potpisnica Konvencije i 1. mart 2019. godine je određen kao novi rok. Prema članu 5. Konvencije (i u skladu sa produženjem roka za deset godina koji su države potpisnice Konvencije odobrile 2008. godine), BiH je obavezna uništiti sve protivpješadijske mine što je prije moguće, a najkasnije do 1. marta 2019. godine. Međutim, jasno je da BiH nije u poziciji da do tog roka ispuni svoje obaveze prema članu 5. BiH će izraditi novi zahtjev za produženje roka i osigurati da je na vrijeme podnesen Komitetu za implementaciju člana 5, najkasnije do 31. marta 2018. godine.
U Mozambiku gradu Maputo, u periodu (23.- 27.06.2014.) održana je 3. pregledna konferencija Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i njihovom uništenju., i gdje je donesen Maputo akcioni plan.
Konvencija o kasetnoj municiji
Nakon što je Konvencija o kasetnoj municiji potpisana u decembru 2008. godine i ratificirana u septembru 2010. godine, Konvencija je stupila na snagu u martu 2011. godine. BiH je dostavila svoj prvi izvještaj prema članu 7. Konvencije (Mjere transparentnosti) u avgustu 2011. godine i od tada dostavlja godišnje izvještaje u skladu sa obavezama iz Konvencije. Rok iz člana 4.(1) [Konvencije za BiH je 1. mart 2021. godine; ključni akteri vjeruju da je BiH u stanju ispuniti ovu obavezu do zadanog roka.
http://bhmac.org/wp-content/uploads/2019/04/konvencija_o_kasetnoj_municiji-1.docx
Konvencija o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja
BiH je ratificirala Konvenciju o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja u septembru 1993. godine, a Izmijenjeni protokol II i Protokol V u septembru 2000. odnosno novembru 2007. godine. BiH je dostavila svoje godišnje izvještaje u skladu sa stavom 5. odluke o poštivanju, koja je usvojena na Trećoj preglednoj konferenciji, 2012. godine i zatim 2015. i 2016. godine.
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom
BiH je postala ugovorna strana Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i njenog Opcionog protokola nakon što je Konvenciju potpisala 2009. godine i ratificirala je u martu 2010. godine. BiH je dostavila izvještaj o implementaciji Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom u martu 2013. godine. Oba entiteta u BiH su donijela svoje strategije za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom.
Vijeće sigurnosti odobrilo prvi samostalni tekst o protuminskom djelovanju, jednoglasno usvojivši Rezoluciju 2365
Izražavajući duboku zabrinutost zbog broja civila ubijenih ili osakaćenih od nagaznih mina, improviziranih naprava i drugih smrtonosnih ostataka rata, Vijeće sigurnosti je danas pozvalo međunarodnu zajednicu da prekine pokolj pristupanjem regulatornim sporazumima i podržavanjem fizičkog uklanjanja takvog eksploziva.
Jednoglasno usvajajući Rezoluciju 2365 (2017), prvi samostalni tekst o protuminskom djelovanju, Vijeće je pozvalo sve strane u oružanim sukobima da „odmah i definitivno prekinu svaku neselektivnu upotrebu eksplozivnih naprava koja je u suprotnosti sa međunarodnim humanitarnim pravom”, kao i da preduzme korake za zaštitu civilnog stanovništva od opasnosti kroz edukaciju, rehabilitaciju i druge mjere.
Također je pozvao sve države članice da se pridržavaju svojih međunarodnih obaveza u vezi s protuminskim djelovanjem, a države, međunarodne organizacije, civilno društvo i druge zainteresirane strane da pruže pomoć u uklanjanju mina na zahtjev država.
Rezolucija
Cijeli tekst rezolucije 2365 (2017) glasi:
“Vijeće sigurnosti,
“Podsjećajući na svoje rezolucije 1590 (2005), 2102 (2013), 2295 (2016), 2299 (2016), 2305 (2016), 2327 (2016), 2338 (2017) i 2339 (2017), kojima je mandat Ujedinjenih nacija aktivnosti vezane za akcije u mirovnim operacijama i specijalnim političkim misijama,
“Podsjećajući na izvještaje Specijalnog komiteta za mirovne operacije Generalne skupštine, koji su dali smjernice Sekretarijatu Ujedinjenih naroda o prijetnji improviziranim eksplozivnim napravama i smanjenju uticaja,
“Primajući na znanje rezolucije Generalne skupštine 71/72 i 70/80, kojima su države članice odlučile da nastave sa uključivanjem na dnevni red Generalne skupštine pitanja koja se odnose na pomoć u protuminskom djelovanju i suprotstavljanju prijetnji koju predstavljaju improvizirane eksplozivne naprave,
“Podsjećajući također na sve relevantne ugovore i konvencije u vezi s protuminskim djelovanjem, njihovu primjenu i procese revizije, od strane odgovarajućih strana,
“Izražavajući duboku zabrinutost zbog ozbiljne i trajne prijetnje civilima koju predstavljaju nagazne mine, eksplozivni ostaci rata i improvizirane eksplozivne naprave dugo nakon završetka sukoba,
“Izražavajući duboku zabrinutost zbog broja civila, uključujući djecu, ubijenih ili osakaćenih od nagaznih mina, eksplozivnih ostataka rata i improviziranih eksplozivnih naprava, u konfliktnim i postkonfliktnim situacijama,
“Izražavajući duboku zabrinutost zbog ozbiljne humanitarne prijetnje koju civilima predstavljaju nagazne mine, eksplozivni ostaci rata i improvizirane eksplozivne naprave u pogođenim zemljama, koja ima ozbiljne i trajne socijalne i ekonomske posljedice za stanovništvo takvih zemalja, kao i za osoblje koje učestvuje u programima i operacijama za provođenje zakona, humanitarne akcije, održavanje mira, rehabilitaciju i čišćenje,
“Sa velikom zabrinutošću konstatujući da neselektivna upotreba improviziranih eksplozivnih naprava, uključujući i teroriste, ostaje velika prijetnja civilnom stanovništvu, uključujući izbjeglice koje se vraćaju svojim domovima, sigurnost mirovnog osoblja i djelotvornu provedbu mandata misije,
„Ostajući ozbiljno zabrinuti zbog nesigurnosti koja je pogoršana prisustvom nagaznih mina, eksplozivnih ostataka rata i improvizovanih eksplozivnih naprava, što ugrožava mir, sigurnost i stabilnost država i ometa humanitarni pristup i pružanje pomoći, te ometa održivi ekonomski razvoj,
“Prepoznajući da protuminsko djelovanje poboljšava mobilnost i sigurnost mirovnih i humanitarnih radnika i doprinosi zaštiti civila i podržava napore stabilizacije i izgradnje mira,
“Prepoznajući primarnu ulogu država, kao i pomoćnu ulogu Ujedinjenih naroda, uključujući koordinacijsku ulogu Službe Ujedinjenih nacija za protuminsko djelovanje, u okviru sistema Ujedinjenih naroda, kao i drugih relevantnih organizacija, u ublažavanju opasnosti koje predstavljaju civilima nagaznim minama, eksplozivnim ostacima rata i improviziranim eksplozivnim napravama,
“Cijeneći da su partnerstvo i saradnja ključna za uspjeh protuminske akcije, posebno između državnih vlasti, Ujedinjenih naroda, regionalnih organizacija, civilnog društva i privatnog sektora,
“Prepoznajući kontinuirani napredak ostvaren u istraživanju i čišćenju nagaznih mina, eksplozivnih ostataka rata i improviziranih eksplozivnih naprava, kako bi se osigurala edukacija o riziku pogođenom populacijom i podrška žrtvama,
“Prepoznaje ulogu Ujedinjenih naroda, uključujući koordinacijsku ulogu Službe Ujedinjenih naroda za protuminsko djelovanje unutar sistema Ujedinjenih naroda, u ublažavanju opasnosti koje predstavljaju nagazne mine, eksplozivni ostaci rata i improvizirane eksplozivne naprave, uključujući reakciju u hitnim slučajevima i koordinaciju međunarodne aktere i ohrabruje njihovo kontinuirano učešće, gdje je to prikladno, posebno u provedbi relevantnih mandata koje je odobrio Vijeće sigurnosti;
“Ohrabruje države i organizacije, koje su u poziciji da to učine, da ostanu aktivno uključene u podršku povećanju tehničkih, savjetodavnih i operativnih kapaciteta u protuminskoj akciji, uključujući pružanje pomoći pogođenim državama i relevantnim akterima u sistemu Ujedinjenih naroda;
“Pozdravlja kontinuirano partnerstvo i suradnju između regionalnih i subregionalnih organizacija, posebno Afričke unije i Ujedinjenih naroda, kako bi se ublažila prijetnja civilima od nagaznih mina, eksplozivnih ostataka rata i improviziranih eksplozivnih naprava, uključujući kroz Zajednički okvir za unaprijeđeno partnerstvo u miru i sigurnosti;
“ prima na znanje tekuću razradu Standarda Ujedinjenih naroda za odlaganje improviziranih eksplozivnih naprava od strane nacionalnih tehničkih stručnjaka u koordinaciji sa Službom Ujedinjenih naroda za protuminsko djelovanje i naglašava potrebu za intenziviranim savjetovanjem s relevantnim dionicima kao dijelom ovog procesa;
“ Traži od generalnog sekretara da Vijeću sigurnosti dostavi informacije o prijetnjama koje predstavljaju nagazne mine, eksplozivni ostaci rata i improvizirane eksplozivne naprave, te mjere za ublažavanje ovih prijetnji, prilikom izvještavanja o mirovnim operacijama, specijalnim političkim misijama i humanitarnim odgovorima u područjima gdje mine, eksplozivni ostaci rata i improvizirane eksplozivne naprave predstavljaju prijetnju;
“ Također traži od generalnog sekretara da podnese Vijeću sigurnosti izvještaj o implementaciji ove rezolucije, kada je to prikladno, u narednoj godini;
“ Odlučuje da se i dalje aktivno bavi ovim pitanjem.”
